понедељак, 28. фебруар 2011.

"Žuto vino" vredno 57.000 evra

Priča se na B-92....pa ajde da podelim i sa Vama   :)

Jedna boca posebne vrste vina ,,žutog vina" iz 1774. godine je prodata za 57.000 evra švajcarskom kupcu. To je rekrodna cena za bocu te vrste vina po kojoj je čuvena Žira, region u središnjoj Francuskoj.
Boca je prodata na aukciji u gradu Arboa, a početna cena je bila 5.000 evra.

Vino u boci od 0,87 litara je burgundac iz iste partije od pre više od dva veka, iz koje je bilo i vino degustirano 1994. kada je dobilo ocenu 9,4 od maksimalno mogućih 10.

Proizvodnja u Žiri je mala, 80.000 hektolitara godišnje, i ima reputaciju vrhunskog kvaliteta.

,,Žuto vino", nazivano i ,,vinom kraljeva i kraljem vina", odleži u posebnim buradima od 228 litara šest godina i tri meseca, a zatim se uliva u takođe posebne boce koje su sada zapremine od 0,62 litra.

(moram da dodam da sam kompletan tekst dala na "copy-paste", totalno zanimljivo, pa hajde da poverujem, kad je već objavljeno u nekoliko dnevnih listova)

mamurluk, ovaj....mda...


Kažu da je nakon vina, mnogo lakši mamurluk, nego od drugih alkoholnih pića. Neizbežno da je mamurluk gadna stvar nakon alkohola, ali on se može prevazići uz par "domaćih" recepata, kao što su: sok od paradajza ili limuna; 2 kašičice meda rastvorene u hladnoj vodi; sveža šargarepa....ili čaša hladnog jogurta. Ok, moj drug Dragan tvrdi da treba konzumirati majonez ukoliko preterate sa alkoholom, jer majonez vezuje alkohol, pa ćete se u startu osećati manje nacugano, pre nego što stignete do stanja mamurluka    :))))



Bilo kako bilo, u vinu se prvenstvo uživa. Ukoliko preterate i dočeka Vas jutarnji mamurluk, to je direktan pokazatelj da treba da promenite vino, jer je sadržalo previše sumpor-dioksida. Zapravo, u vinima se nalaze izvesna enološka sredstva u obliku sumpor-dikosida, a uloga ovog gasa je da štiti vino od oksidacije i mikrobiološkog kvara. Vinu se može dodati kao gasoviti sumporvodonik, kao rastvor sumporaste kiseline, a najčešće se dodaje kao rastvor vinobrana. Sumpordioksid se vezuje za hemoglobin u krvi i to jačom vezom nego kiseonik. Time u mozak ne dolazi dovoljno kiseonika i on nam „šalje“ signal kroz glavobolju.


недеља, 27. фебруар 2011.

Etikete

Vinska etiketa na sebi treba da sadrži informacije koje će kupcu delimično ukazati o kakvom se vinu radi, a i ujedno pomoći pri izboru vina. Na flašama se često nalaze dve etikete. Prednja ukazuje o kojoj se vrsti vina radi, dok zadnja uglavnom sadrži nešto više informacija. Ono što će na tim nalepnicama sa poleđine biti navedeno, često zavisi od zemlje do zemlje. Nekada se dodaje i treća etiketa, koja se zna nalaziti okačena na samom grlu flaše, koja nudi nešto šire informacije o određenom vinu.


Ono što bi trebalo da se nalazi na etiketama su:
Naziv vina ili proizvođača - to može da bude  zaštićen naziv vina, ime sorte grožđa od kojeg je vino dobijeno, vinski region i/ili naziv vinarije
Vinski region ili apelacija - zemlja ili region u kojem se uzgaja grožđe od kojeg se pravi vino. U većini zemalja su vinski regioni ili apelacije definisani zakonom, a vina napravljena u ovim regionima imaju posebnu oznaku na etiketi
Vintage ili godina berbe - je godina u kojoj se grožđe bere, a ne godina u kojoj se vino flašira (neka vina se mogu flaširati par godina kasnije).U mnogim zemljama je propisano zakonom da  najmanje  85 % vina bude iz iste godine berbe, do  15% se može mešati sa grožđem iz drugih godina.
Sorta grožđa – ukazuje na određenu vrstu grožđa  od koje je vino napravljeno
Reserve- ukazuje na vino koje je odležalo par godina pre nego što se našlo u prodaji
Barrique –ukazuje na vina koja su odležala u specijalnim buradima od hrastovine

Sve druge informacije variraju u zavisnosti od zakona određene zemlje. Nemačka vina,na primer imaju oznaku "Amptliche Prüfungs Nummer (AP Number)",serijski broj koji dobijaju tokom zvaničnog testiranja. Francuska vina mogu imati oznaku neke od tradicionalnih klasifikacija(  “Grand Cru" ili  "Premier Cru" na  Burgundy vinima).

Vinske etikete takođe sadrže sitno štampanu približnu količinu alkohola, veličina flaše ili količinu vina u flaši, merena u mililitrima mora se nalaziti na prednjoj etiketi flaše.


dizajnirao Peter Gregson za vinariju "Fruškogorski vinogradi"

Osim uobičajenih...evo nekoliko stvarno zanimljivih etiketa   :)











A može da Vam se dopadne i sledeća ambalaža...pa tek onda i etiketa    ;)


Svakako...vina iz ovakve ambalaže nikako ne savetujem, ma koliko zanimljivo, praktično, pristupačno ili kako god delovalo!

субота, 26. фебруар 2011.

Rumuni to rade ovako

Rumuni su dizajnirali bocu, kako oni kažu, za poslovne partnere i koja izgleda ovako:


Naime, reč je o ambalaži, koja ima neobičnu namenu   :)  po njima, iz ove flaše koja ima 2 grla će se iz prvog točiti vino za poslovne partnere, a nakon što to učine će kulturno zatvoriti prvo grlo, pa sa druge strane otvoriti i točiti za sebe. Da li ovo treba da baci akcenat na ozbiljnost sastanka, ili ne-prosudite sami. A ukoliko mislite da to nije u pitanju, onda sebi objasnite kako vi to želite   ;)



Ova neobična flaša se nalazi unutar dve spojene čaše po široj strani, koje se neposredno pre upotrebe razdvoje. U jednoj od čaša flaša ostaje, radi oslonca, a u drugu se vino toči.


Sam oblik ove čaše priliči za limunadu, a ne za vino...ali ako su Rumuni ovaj dizajn tako predložili, moliću lepo, onda to mora da se ispoštuje     :)

среда, 23. фебруар 2011.

Kreativne vinske flaše

Za one koji žele da budu u duhu sakupljanja interesantnih predmeta od stakla, kao što su na primer, zanimljive vinske flaše, ili pak za one koji na nesvakidašnji način žele da poklone bocu vina, evo jednog predloga kako to mogu da učine.

Naime, reč je ručno rađenim flašama, koje su dekorisane staklenim detaljima po Vašoj želji. Anneka to radi na sebi svojstven način, na primer ovako:


Ovi ukrasi su od stakla i staklenog kamenčića (grožđe). Zanimljivo, zar ne? :)



Međutim, ukoliko imate staklenu bocu čiji oblik Vam se jako dopada, a želite da je ukrasite, postoji varijanta ručnog rada vitraža na takvim flašama. Ona je jednu takvu staru bocu doterala i dala joj novu dimenziju.



Anneka se bavi sa mnoštvom zanimljivih detalja i predmeta od stakla, "tiffany" tehnikom (ali i drugim tehnikama), te ako Vas zanima nešto od njenog rada, možete je kontaktirati na
ili virnuti na njen blog http://darivanje-odsrca.blogspot.com/

Meni su se dopale ove flašice, pa sam se odlučila da i sa Vama to podelim     :)

Vino i hrana....Hrana i vino

Pri kombinaciji hrane i vina, šta Vam pre padne na pamet? Koje vino popiti uz određenu hranu ili obrnuto? Da li se vino pije i uz poslastice, ili ne? Postoje određena pravila kakvu hranu sa kojom vrstom vina kombinovati, mada ... to ne treba da bude samo pravilo radi kurtoazije, već i zbog samog ukusa u kombinaciji hrane i pića.
Recimo, neke od masnijih riba ne idu u kombinaciji sa većinom crvenih vina koja sadrže veću količinu taninskih materija, pa se dobija težak "metalni" ukus. Svakako, nije ideja odgovoriti konzumente od ove kombinacije, ali svakako jeste savet za one koji žele da usklade "težinu" hrane i vina.

Ok, osnovna podela, koju svi poznajemo jeste bela mesa sa belim vinima, crvena mesa sa crvenim vinima 
:-)
Mislim da to nije od velike pomoći vegetarijancima   ;-)

Ok....za bela vina se može reći da idu u kombinaciji sa slabo masnijim ribama, kao što su skuša, smuđ, štuka itd., a osim toga, idu u kombinaciji sa laganom hranom, povrćem i namirnicama koje u sebi sadrže puter.



Što se tiče sireva, bela vina se slažu uz masnije, kremastije sireve, dok crvena vina su odlična kombinacija uz tvrde sireve.



Kod deserta važi pravilo, da uz njih su desertna vina dobra kombinacija, ali voditi računa o balansu   :)



Slana i začinjena jela mogu da utiču na prikrivanje tanina u vinu, što nije ideja ukoliko konzumirate vino sa izraženim taninima. Uz takav izbor jela treba birati sveža bela vina, vina sa naglašenim kiselinama ili sveža voćna crvena vina.

Kod povrća postoji specifičnost. Kao što sam negde gore i pomenula, uz povrća treba birati sveža bela vina, međutim, ukoliko je povrće pečeno, onda je izbor na crvenim vinima.

Kod testenina, reper za izbor vina treba da bude preliv, odnosno sos, koji se koristi kod testenine. Recimo, jak preliv od paradajza je kombinacija sa jakim crvenim vinom. Kod lazanja sa mesom, izbor može da bude Merlot, Vranac, Frankovka....dok kod špageta sa prelivom u kojoj su i morski plodovi, izbor pada na sveže, lakše belo vino.



Ako hranu kombinujete uz vino, evo tek nekoliko predloga:
Sauvignon beli: morski plodovi, kozji sir, salate, povrće (osim pečuraka), pržena riba, oštri sosovi.
Šardone: gotovo svaka vrsta ribe osim one najmasnije, od ostriga do raskošno začinjenih ribljih specijaliteta, masni sirevi.
Pinot beli i sivi: riba, testo s povrćem, fiš ili čorba od riba, rižoto, testo s kremastim sosovima, piletina.
Kaberne sovinjon i Merlot: crvena mesa, kobasice, meso i povrće s roštilja, meso od divljači.
Pinot crni: losos, tuna, pečurke, svinjetina, patka, prepelica, sve od pasulja i posebno s crnim burgundcem, jarebica.






Nagašavam, sve ovo su predlozi za kombinaciju hrane i pića. Kako o ukusima ne vredi raspravljati, tako se ovi predlozi neće nametati, ali se nadam da će makar neki od njih pomoći pri Vašem izboru.


недеља, 20. фебруар 2011.

A sada malo recepti :)

U pitanju je zapravo samo jedan recept, koji bih podelila i sa ostalima, iako sam ga i sama našla na internetu. S'obzirom da se meni lično izuzetno dopao, toplo ga preporučujem u ovim "brrr" danima.

Reč je o kuvanom vinu. Pretpostavljam da nećete sami tek tako piti toplo kuvano vince, te s'toga nema potrebe da u startu prepolovite sastojke recepta....popiće se svakako sa slašću.



Potrebno:
50 gr. suvog grožđa
50 gr. sirovog lešnika (ili badema bez ljuske)
karanfilić
malo cimeta
sitno seckana kora 2 pomorandže
2 litre crvenog vina
2 kašike šećera

Priprema:
Sve sastojke sjediniti i staviti da se kuva na tihoj vatri. Kada prokuva, smanjiti ringlu i ostaviti još oko pola sata da se tiho "krčka".
Za kuvano vino važi da ne bi trebalo da proključa, ali u ovom slučaju postupite po receptu i nema greške. Ja sam isprobala obe varijante, ali sam shvatila da treba ostati dosledan receptu   :)



Kažu da vino i ljubav idu zajedno. Dan zaljubljenih jeste prošao, ali ako ste ostali zaljubljeni, uživajte u po šoljici toplog vina   :)


петак, 18. фебруар 2011.

Bermet

Prema legendi, bermet je proizvela porodica Ćirić u Sremskim Karlovcima, čuvali su ga za svadbu svog muškog naslednika, ali kako je dečaka pregazio voz, vino niko nije hteo da proba.



Bermet jeste tradicionalno karlovačko vino. Nekada je bilo izuzetno popularno. Bečki dvor je za vreme Austro-Ugarske vladavine na ovim prostorima, unapred kupovao litre ovog nektara od Karlovčana za svoje potrebe. Postoji podatak da je najdraži dar dvoru u Londonu bio, kada na poklon iz Beča dobiju bermet. Takođe je na potonulom Titaniku pronadjeno nekoliko boca bermeta. Među vlastelom je ovo piće bilo izuzetno popularno.
Njegov recept je kod sremaca dugo bio čuvan, kao tajna. Danas, postoji nekoliko vrsta bermeta koji se na ovim prostorima proizvode. Glavna podela im je na beli i crveni bermet.


Ovo retko vino proizvodi se u ograničenim količinama od svega 15000 do 20 000 boca godišnje, a samom tom činjenicom dobija na značajnosti i upečatljivosti.
Proizvodnja se odvija tako da se u burad stavlja red grožđa, red aromatičnih trava i tako do vrha, kada se na posletku zalije prošlogodišnjim vinom. Zalije se tako da nešto vina i prelije, bure se zatvara i tako čuva 3 meseca.
Od aromatičnih travki i špecija, među 27 koliko ih se unosi u bure, neke od njih su pelen, koji otvara apetit, zatim suvo grožđe, suve smokve, rogač, slačica, oraščić, vanila i druge.


Proizvodnja bermeta je određeno vreme bila obustavljena, da bi se kasnije ponovo pokrenula i vratila nekadašnji sjaj. Očekuje se da će pored šljivovice, dobiti međunarodni sertifikat (možda ga već i ima :) ) i na taj način postati zaštićeno nacionalno piće Srbije (ili bolje rečeno Vojvodine) sa geografskim poreklom.

Svakako da postoji nekoliko vrsta bermeta, u zavisnosti od proizvođača. Specifičnost nekih od njih je u procentualnoj zastupljenosti alkohola. Bermet sa 16% alkohola se klasifikuje kao desertno vino i sa tim sadržajem alkohola se lakše razvijaju mirisne materije. Bermeti sa  18 % alkohola se klasifikuju kao likersko piće i sa takvim sadržajem alkohola, mirisne materije nešto teže dolaze do izražaja.

Bermeti koje preporučujem jesu bermet porodice Živanović iz Sremskih Karlovaca (i svakako moje drage školske drugarice), bermet Kiš i meni lično omiljeni crveni bermet Kovačević, sa neverovatnim mirisom, ali svakako i ukusom koji asocira na ukus medenog srca     :)

Bermet je odlična kombinacija sa kuglof-om i prvom prilikom ga probajte zajedno (ukoliko niste), prvom prilikom na nekoj od brojnih manifestacija.



bermet Kovačević

bermet Kiš
vinarija Živanović



среда, 16. фебруар 2011.

mmmm...medovača


Ako bi pričali o pravoj medovači, koju su poznavali i stari Slaveni, onda bi tu bila reč o mešavini čistog meda i vode. Tako mešana komina bi se kuvala, dok šećer ne pređe u alkohol. Dakle, u najkraćem rečeno, medovača jeste mešavina meda i vode  :)  nakon odležavanja, ako je moguće što dužeg (ali makar 2 godine), tako dobijena, poprima prefinjeniji ukus, finiju aromu, a prava je poslastica ukoliko je odležala u novim, hrastovim buradima.
Međutim, na taj način dobijena, ima izuzetno visoku cenu, za 1 litru medovače je potrebna velika količina meda, jednostavno se ne bi isplatilo proizvoditi je u većoj količini za prodaju. Postoje i prednosti pravljenja direktno na ovaj način i ta serija proizvodnje je vrlo ograničena, uglavnom za lične potrebe.

Osim termina "medovača", postoje razni sinonimi koji se koriste za ovo piće. Međutim, neki od njih ipak opisuju rakije, likere koji podsećaju na pravu medovaču, imaju elemente i sličan ukus kao i sama medovača, a da su uz to, pristupačniji. Danas, ako kupite medovaču, dobićete zapravo liker, odnosno slatku rakiju od meda.


Osnovni način za spravljanje ovakvih pića sa sastoji u tome da se u sirovinu koja će se fermentisati (grožđe, šljiva, ringlov, jabuka) dodaje med. Odnos može da bude takav da na 100 kg sirovine se dodaje 5-7 kg meda. Grožđe i šljiva su skuplji u odnosu na ringlov i jabuku kao sirovine. Mislim da je ringlov još i najjeftiniji, mada kod nas jabuka nije u deficitu, najduže se može čuvati u hladnjačama pod kontrolisanim uslovima (i do 9 meseci) i sortiment je dosta raznolik, s'toga parira ringlovu u ceni. Što se meda tiče, u zavisnosti koju vrstu meda dodajemo-razlikuju se i cene, ali i boja i ukus kasnije u finalnom proizvodu. Nakon sjedinjavanja sirovine i meda, pristupa se fermentaciji i nakon što proizvod prevri, pristupa se destilaciji, pečenju. Nakon ovog postupka, konačni proizvod ne bi smeo da ima preko 40% alkohola, svakako da može da ga ima i više nego duplo manje.
U tako dobijenoj rakiji se izdvoji jedan deo, da bude temperature maksimum 40 stepeni i dodaje med, minimum oko 3 kg, ali i više. U tom uzorku rakije se pomenuta količina meda rastopi (uzorak rakije ne sme biti preko 40 stepeni, jer se preko te temperature gube svojstva meda). Kada se med rastopi, sjedini se sa preostalom količinom rakije.
Tako dobijen proizvod se čuva isključivo u drvenim (poželjno hrastovim) buradima.


Ah, da....ovakvo piće se služi u čašama kao i za bilo koji drugi liker, uz to da se piće drži na ledu   :)

уторак, 15. фебруар 2011.

Čarolija imena Vinjak!

Negde, tek tako usput, rodilo se pitanje, šta je to Vinjak? Jel to piće koje se naziva drugim imenom, ali istog sadržaja kao neko već viđeno piće van naše zemlje, ili je stvarno piće za sebe, koristimo ga u grogu, pa se stvara zbrka ako bismo recept dali nekome preko granice za neko šarmantno kuvano vino i mic po mic... ajde da na najjednostavniji način predstavimo njegovo veličanstvo-vinjak!  ;)

...da, definitivno spada u rakije od vina :)  U najkraćem: Šta je Francuzu konjak-to je nama vinjak. Rešeno!



Osim tog najkraćeg objašnjenja, vinjak se osnovno proizvodi destilacijom vina, kupažom nekoliko sorti  i odležavanjem vinskog destilata u hrastovim buradima. Postoji oko 400 vrsta hrasta u svetu, od čega je samo oko 20 adekvatno za proizvodnju buradi, s'toga nije svejedno ni u kakvom hrastovom buretu će destilat odležati. Postoje i određene arome i dodaci koji se unose u ovo piće, ali je specifikacija različita od proizvođača do proizvođača.
To što se direktno može poistovetiti sa Francuskim konjakom, ne znači da se to isto može učiniti sa Grčkom metaksom, koja je ipak desertno piće i koja najpribližnije spada u vermute.
Sama destilacija vina kod jednog našeg (među najvećim) proizvođača se odvija preko kontinuirane frakcione destilerije, kapaciteta oko 5000 litara vina na čas. Sam proces starenja, kao i ostalih procesa do finalizacije mi nisu poznati, ali se zna da je vinjak 8 godina star izuzetnog ukusa, ali i da ga je sve manje na našem tržištu.
Pomenuti vinjak, a popularan i kao "vinjak 8" je svojevremeno sa naših prostora rađen direktno za Francuze i to u godinama 2006, 2007 i 2008, kom su sami francuzi dali poređenje sa višom klasom nekih francuskih konjaka.
Sadržaj alkohola u vinjaku iznosi  40%

Što se tiče konzumiranja vinjaka, on se služi u čašama kruškastog oblika. Sadržaj treba da bude 3-4 puta manji u odnosu na ukupnu zapreminu čaše. Drška čaše se nalazi između srednjeg i domalog prsta u unutrašnjem delu šake, tako da sama čaša leži na dlanu šake. Na taj način se piće greje, oslobađa se alkohol i do punog izražaja dolaze miris i aroma ( o tome je bilo reči u post-u o dogustaciji vina).

понедељак, 14. фебруар 2011.

Da li ste znali?

- U Nemačkoj, u muzeju Speyer, postoji boca vina koja je stara 1600 godina
- U srednjem veku, vino se koristilo i kao novac
- Egipćani su vino smatrali darom boga Ozirisa
- Šampanjac je najbolji između svoje 4-e i 10-e godine starosti
- U svoje vreme, vino je često bilo propisivano kao lek za bronhitis i grip


- Šampanjac je izmislio slepi fratar po imenu Dom Perinjon u XVII veku, u Francuskoj oblasti Šampanja i samo se penušava vina iz ovog vinogorja mogu nazvati imenom Šampanjac. Sva ostala penušava vina, nisu ništa više od samog imena koje nose   :)
- Frazu "in vino veritas" prvu je izustio Plinije stariji, koji je poginuo prilikom erupcije Vezuva, koja je uništila Herkulanum i Pompeju
- Na nekim mestima se i dan danas, a bilo je karakteristika prošlih vremena, da se na krajevima vinograda sade ruže, jer su bile prvi pokazatelji prisutnosti buđi, parazita i bolesti.
- U američkoj državi Juta, prilikom degustacije, vino se ne sme progutati.
- Vino ima skoro isti broj kalorija, kao i sok od grožđa u istoj količini
- Kod prvih proizvođača šampanjca, mehurići su se smatrali nepoželjnim defektom, koji je neophodno ukloniti
- Prosečan broj zrna grožđa koji je potreban da bi se dobila jedna boca vina je 600


понедељак, 7. фебруар 2011.

Čaše za vino

U predhodnom post-u sam pomenula da je za degustaciju vina, za vizuelnu ocenu neophodno koristiti adekvatne čaše.
Za dobro vino, osnovni preduslov jeste kvalitetno grožđe. Ono što je bitno za degustaciju jeste da su čaše prozirne, bez šara i/ili gravura. Međutim, u zavisnosti koju vrstu vina konzumiramo, postoje i određena pravila iz kakvih čaša ga pijemo. 
Otvoren vrh čaše otvara i miris, dok sužen vrh čaše sugeriše na usmeren miris vina. Visina drške čaše je povezana sa toplotom koju dlan prenosi na vino, te se na taj način odvija i razvija širenje mirisa i ukusa vina.

Osnovna podela vinskih čaša:

čaša za bela vina
Za bela vina, koriste se čaše koje su oblika lale, ili ti tulipana, jelte?! (primetila sam da skoro svi u regionu kažu tulipan, za ono što mi nazivamo lalom  ;) ). Srednje su zapremine i imaju dužu visinu drške.


čaša za roseé vina

Za Roseé vina (i druga svečana) za posluženje se koriste čaše sa proširenim obodom, oblika, takođe, lale.



za crvena vina
Za ovakvu vrstu vina, po pravilu se koriste nešto veće čaše, kraće drške i šireg oblika, koji već gubi oblik lale   ;)

za penušava vina
Kod penušavih vina, čaše su izdužene, sa dužom drškom i sužene pri vrhu. Za šampanjac-pravi izbor.
Ukoliko je reč o specijalnim vinima, a pod njima se smatraju likerska, desertna i aromatizovana, onda je izbor nešto drugačiji.


Postavila sam ih jednu pored druge, kako bi se mogao uporediti oblik, visina i širina čaše.

Uz vino se poslužuje i voda, pa je neophodna i posebna čaša za nju.

čaša za vodu
Nešto je uža u odnosu na čaše za bela vina, sa približno istom dužinom drške.

Kada je reč o držanju čaše, ona se po pravilu prihvata za dršku, nikako za onaj deo u koji se sipa vino. Ako pijemo bela vina, dršku prihvatamo za srednji deo, dok je kod crvenih vina slučaj da se na čašku oslanja deo vašeg dlana. Razlog je taj da se prilikom degustacija crvenih vina, ona i greju, dok to nije slučaj kod belih vina. Grejanjem čaše, oslobađa se alkohol iz vina, a ujedno je jači intenzitet mirisa.

Jedan od kvalitetnijih proizvođača vinskih (i drugonamenskih) čaša, jeste austrijski "Riedel". Ukoliko vas zanima šta sve oni nude, pogledajte na strani  www.riedel.com


:-*

субота, 5. фебруар 2011.

Rejonizacija vinogradarskih područja Vojvodine

Šta je to rejonizacija vinogradarskih područja?
Pod vinogradarskim područjima podrazumevaju se rejoni, podrejoni i vinogorja.
Vinogradarski  rejon predstavlja jedno šire geografsko područje koje karakterišu slične klimatske, zemljišne i ostale karakteristike, koje su neophodan preduslov za uspešno gajenje vinove loze.

Vinogradarski podrejon je deo vinogradarskog rejona i predstavlja uže geografsko područje u kom se pojedini zemljišni, klimatski i/ili drugi uslovi razlikuju do te mere, da mogu dovesti do većih razlika u kvalitetu i prinosu grožđa i vina.
Vinogorje je još manja jedinica u odnosu na podrejon i ono čini jedinstvenu vinogradarsku celinu. Vinogorje sadrži ujednačene uslove za gajenje vinove loze. 

Jedinica teritorijalne mere vinogradarskih područja, koja je najmanja u odnosu na pomenute tri, jeste Potes, na kom su ujednačeni svi oni (pomenuti) elementi koji su neophodni za gajenje vinove loze i dobijanje vina.

Rejonizacija u Vojvodini je izvedena na sledeći način:
 I   SREMSKI REJON; bez podrejona, sadrži Fruškogorsko vinogorje
 II  BANATSKI REJON-obuhvata 2 podrejona
     - Južnobanatski - sa svoja 3 vinogorja:
      a) vršačko
      b) belocrkvansko i
      c) vinogorje Deliblatske peščare

     - Severnobanatski - sa banatsko-potiskim vinogorjem
III  REJON SUBOTIČKO HORGOŠKE PEŠČARE - obuhvata 2 vinogorja:
     a) Palićko vinogorje
     b) Horgoško vinogorje

петак, 4. фебруар 2011.

Degustacija i ocena vina

Možda ste bili u situaciji da ste probali neko vino, a niste sigurni kako biste opisali njegov ukus, miris, aromu? Možda ste bili u situaciji da se pominju termini kao što su "tekstura", "struktura", "telo" vina, a da pri tome niste sigurni ni šta bi oni značili, a kamoli se upustili u ocenu istih? Ili je pak ocena vina koje degustirate, skromna, jer niste ni sigurni kako biste ukus koji osetite, rečima opisali? 
Iz tih, a i nekih drugih razloga, odlučila sam da napišem par saveta kako da prvenstveno sebi, a onda i drugima izrazite šta osetite  u gutljaju tog čarobnog pića   :)

Degustacija i ocena vina početnika, bitno se razlikuje od degustacije i ocene stručnjaka. Kod profesionalnih proizvođača ili na sajmovima, potrebni su stručni, obučeni ljudi, koji će nepristrasno izvršiti ocenu vina. S'toga, početnicima, degustacija treba da bude zabavna, bez truda da li će se njihov ukus podudarati sa ukusima profesionalaca. Ono što treba da bude najzanimljiviji deo, jeste da otkrijete kakvi su vaši ukusi, da ocenite šta se vama lično dopada i koja vina vam najviše odgovaraju.

Organoleptička ocena vina, podrazumeva ocenu vina uz pomoć čula vida, mirisa i ukusa. Pogodno vreme za degustaciju jeste pre ručka ili večere, kada su čula najosetljivija.

Prvo što treba da uradite jeste da vino sipate u čašu do pola (nikako do vrha). Čašu prihvatite za nožicu i podižete u visinu očiju, kako bi se ocenila boja i bistrina vina. Poželjno je da pozadina bude bela, kako biste mogli da adekvatno ocenite boju vina. Čaše moraju biti od stakla, providne, bez šara. Laganim pokretima čašu promućkate kružno, tako da se na zidovima čaše stvori tanak film vina, a zatim čašu prinesete nosu. Količina filma vina, koja se stvara na zidovima čaše, pokazuje koliki je sadržaj alkohola u samom vinu. Ukoliko je film deblji, sadržaj alkohola je veći. Takva vina imaju veću površinsku teniju i iz tog razloga stvaraju deblji sloj filma po zidovima.

Direktni, ili takozvani nazalni utisak o mirisu vina, stiče se direktnim prinošenjem čaše nosu. Nemojte žuriti i samo na brzinu provući čašu ispod nosa, jer na taj način nećete ništa osetiti. Uradite to polako. Prvo prinesete čašu na nekoliko cm od nosa, a zatim nos unesite dublje u čašu. Na taj način stičete pun utisak o mirisu vina.


Nakon toga, uzmite gutljaj vina. Nakon što se vino uzme u usta, stiče se indirektni ili retronazalni utisak o aromi vina, koja iz usta prolazi kroz nos. Za ocenu ukusa vina, dovoljno je uzeti gutljaj od svega 20 cm³ vina, koje treba zadržati u ustima oko 12 sekundi. U toku prve 3 sekunde, papile koje se nalaze na vrhu jezika, registruju alkohol, šećer i glicerin, koje određuju punoću vina. Nakon toga, u trajanju oko 4 sekunde, bočne papile jezika registruju kiselost vina. U trećoj fazi, koja traje takođe oko 4 sekunde, reaguju papile na dnu jezika, koje ocenjuju taninske materije u vinu. Ovo je posebno značajno kod crnih vina, jer u belim vinima, taninskih materija najčešće nema, ili su svedene na minimum.
Ono što čini strukturu vina jeste ukus vina, od početnog, pa dalje i sadrži niz ukusa.
Telo vina je termin kojim opisujemo (ne)sposobnost vina da zadovolji veliki broj osećaja u ustima,
bogatstvo ukusnosti ili utisak koji daje konzistencija proizvoda.
Tekstura vina odnosi se na interakciju komponenti koje doprinose taktilnim senzacijama vina i uključuje: kiselost, glicerol, šećer, taninske materije, ugljendioksid itd. Dobra struktura vina podrazumeva dobro izbalansiran hemijski sastav i uravnotežen i zaokružen ukus.

Kada želimo da izrazimo osobine vina, vizuelni utisak izražavamo kroz boju vina.
Bela vina treba da imaju boju od izbledele slame do duboke zlatne boje. Bela vina kako stare, tako dobijaju tamniju boju, za razliku od crvenih vina, koja, što su starija, gube na jačini boje, pa prelaze iz crvene ka braon boji.
Boja crvenih vina može da bude od nijansa boje cigle pa do skoro modro ljubičaste boje šljive.

Prilikom ocene ukusa vina, kvalitetna bela vina trebaju da asociraju na voćne ukuse. To su ukusi dinje, lubenice, kruške, breskve, ananasa ili banane.
Ukus crvenih vina asocira na trešnju, višnju, šljivu ili borovnicu.

Osim toga, bure u kom je vino odležalo doprinosi nekim ukusima, te trebaju da vas asociraju na ukus cimeta, vanile ili kedrovine.

Neki ocenjivači, jednom rečju za celokupan utisak o  vinu, koriste termin Buke vina, koji često može da bude konfuzan. Ovim terminom se ne može u potpunosti objasniti ocena vina, koje degustirate, iz razloga što se ovaj termin odnosi na miris i to kod visokokvalitetnih sorti, odležavanjem vina minimum 3 godine u boci.  Sama reč dolazi od francuske reči bouquet (buket cveća) i govori o plemenitom i raskošnom mirisu koji upravo podseća na buket cveća.

Ono što je takođe značajno kod vina za degustaciju, jeste i temperatura vina, pri kojoj ona ispoljavaju najbolje osobine. Za pojedine vrste vina, ona iznosi: 
- Penušava vina: 7-8 ˚C
- Bela vina: oko 12 ˚C
- roze vina: 12-14 ˚C
- lakša crna vina: 12-15 ˚C
- puna teža crna vina: 15-18 ˚C

Osim toga, postoji i određen redosled prilikom degustacije. Tako, treba krenuti od lakših suvih belih vina, neutralne arome; zatim teža, bogatija, potom aromatična, te ona koja imaju nešto ne prevrelog šećera i na kraju desertna vina.
nakon ovoga, dolaze crvena, odnosno crna vina, sličnim redosledom.
Pravilo je da se degustiraju mlađa, a zatim starija vina.

Između dva vina koje degustirate, valja se uzeti sir neutralnog mirisa, hleb ili kriške jabuke, radi osvežavanja čula i neutralisanja ukusa predhodnog vina.

Nadam se da su vam ovi mali saveti oko degustacije pomogli. Što god više i češće vino degustirate i što je više različitih vrsta vina u opciji, bolje ćete se upoznati sa njihovim organoleptičkim osobinama. Osim toga, prvi festival vina je vaš, gde možete slobodno da se nazovete priučen amater, a ne tek tako samo neki, jelte, običan amater   ;)